Poštovani kolege i kolegice geodeti, nadam se da ćete podržati naše stajalište u daljnjem tekstu pa Vas molimo za podršku ili sugestije, jer otkako je na stranicama komore FORUM prestao funkcionirati, nemamo mjesto gdje bi mogli komentirati ili vidjeti aktualne komentare, pa ćemo ga ovim putem barem djelomično pokušati nadomjestiti, a to možete učiniti putem Facebook komentara na našoj stranici.
Uskoro imamo namjeru otvoriti još jednu temu u sklopu predviđenih promjena zakona, a radi se o RJEŠENJU O UTVRĐENJU GRAĐEVINSKE ČESTICE.
Potaknuti izmjenama zakona kojima se ukida geodetski projekt, odlučili smo iznijeti svoje viđenje novih prijedloga, kojima je cilj smanjiti rok za dobivanje građevinske dozvole. Svjesni da kao geodeti, imamo mali utjecaj na kreiranje zakona koji u najvećoj mjeri kreiraju posao kojim se bavimo, a on je sve samo ne lagan i jednostavan. Zakonske odredbe kratkog su vijeka te se stalno mijenjaju, što nas sputava u radu, a našim strankama tj. investitorima unosi nestabilnost, jer ako su danas kupili nekretninu na kojoj žele graditi uz stalne promjene zakona ne mogu biti sigurni da će ono što je danas moguće biti moguće i sutra, a cijelu situaciju dodatno kompliciraju i cijeli nizovi manjih izmjena i dopuna zakona i propisa koji nam jednostavno nepotrebno kompliciraju rad.
Dobili smo i stručno mišljenje naše komore o prijedlogu izmjena zakona, sa kojima se mi uglavnom slažemo, ali napomenuli bismo da je staro rješenje sa postojećim geodetskim projektom višestruko kvalitetnije od novog zakonskog prijedloga. Tako postoje primjedbe da bi iz geodetskog projekta trebalo maknuti dio kojim se nova zgrada upisuje u katastar i u zemljišne knjige i raditi novi elaborat, što ima osnove, ali stvar jako dobro funkcionira, jer su investitori shvatili da moraju paziti na dimenzije i položaj novoga objekta i to je nešto što je jako dobro i zaživjelo je u praksi.
Uvođenjem Geodetskog projekta kao sastavnog dijela Glavnoga projekta dobila se stabilnost cijeloga projekta, jer upravo je to karika koja je dotad nedostajala. Geodetskim projektom formira se građevinska čestica, koja ima jedinstvene podatke kroz sve registre. Takvoj građevinskoj čestici svi podaci su jedinstveni i odgovaraju međusobno i postaju jedinstveni tj. stanje na terenu, odgovara svojim oblikom položajem i površinom stanju na katastarskome planu, zemljišno knjižnome planu, upisu u katastar i upisu u zemljišne knjige, a na osnovu takvoga stanja nadležni referent koji izdaje građevinsku dozvolu, sa sigurnošću može utvrditi vlasništvo i ostale potrebne parametre.
O svemu što smo dosad pisali, pišu i komentiraju i drugi, ali Geodetskim projektom se postiže još nešto što je dosad bilo previđeno, a radi se o utvrđenju međa i posjedu. Geodetski projekt provodimo kroz upravni postupak u kojem smo prethodno izvršili izmjeru i utvrdili međe, prilikom čega smo dobili očitovanja svih korisnika, stvarnih korisnika, vlasnika i stvarnih vlasnika susjednih parcela, što je kroz proceduru koju provodi katastar dalo cijelome projektu tj. investiciji jednu posebnu potvrdu tj. jedan izuzetno dobar i čvrst temelj.
Kada bi se Geodetski projekt ukinuo, vratili bismo se na staro tj. prema ovome zakonskome prijedlogu ne znamo na što bi se vratili, a mnoge bi se investicije utopile, a izazvalo bi dodatnu nesigurnost kod investitora koji bi jednostavno investiciju usmjerili u sigurnije vode.
Sjećamo se negativnih iskustva sa pojedinim slučajevima prije Geodetskoga projekta, a mi bi opisali jedan od prije desetak godina kada je naš investitor dobio pravomoćnu građevinsku dozvolu za stambenu zgradu u Zagrebu naselje Klara. U tome postupku nije se radio parcelacijski elaborat jer je čestica u katastru zadovoljavala odredbe GUP-a. Investitor je bio upisan kao korisnik u katastru i kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Jedino što je bilo sporno je to što je u Zemljišnim knjigama upisana površina bila (290 m²) nešto manja nego u katastru (314 m²) (K. o. Klara je katastarska općina koja ima identične planove iz Nove izmjere za katastar i za zemljišnu knjigu), a to je postao problem kad je sagrađenu zgradu trebalo upisati katastar i u zemljišne knjige, jer je građevinsku česticu pored osnovne (290 m²) činila još jedna (24 m²), a čije je vlasništvo bilo nerješivo.
Možete zamisliti kako se osjećao investitor kad je shvatio da mu se pravomoćna građevinska dozvola može poništiti po pravu nadzora (moguće je poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti), a ovo je bio takav slučaj.
Investitor, iako pritisnut kreditima i obavezama za gradnju, pričekao je da prođe rok u kojem je moguće poništenje dozvole, zatim je ishodio uporabnu dozvolu, zatim je napravio etažiranje, gdje je predmetni dio zajednički, tj. nije ga spominjao, zatim je prema vlasništvu preparcelirao katastar, te je izvršio potrebne uknjižbe. Investitor je imao sreće jer se prijeporna zk. čestica nalazila na dijelu dvorišta na kojem se nije nalazila zgrada.
Da takvi slučajevi nisu rijetki potvrđuje i slučaj jednoga hotela u Zagrebu, kojem je pravomoćna građevinska dozvola poništena po pravu nadzora, a investitor je rješenje o poništenju dobio na dan tehničkog pregleda i situacija se je riješila tek legalizacijom deset godina kasnije.
Prema gore iznesenome svi ovi i mnogi drugi slučajevi ne bi se desili da je postojao Geodetski projekt u ovakvome obliku.
U cilju bržeg, boljeg i uspješnijeg izdavanja građevinskih dozvola trebalo bi posvetiti više pažnje i nadzirati rad nadležnih ureda koji izdaju takve dokumente, jer s obzirom da radimo na području cijele Republike Hrvatske imamo različita iskustva, u najvećoj mjeri su pozitivna, ali imamo sluičaj u Jastrebarskome gdje mi na Rješenje o utvrđenju građevinske čestice čekamo šest mjeseci. Stranke nas često pitaju kakav mi imamo odnos sa Pročelnikom Ureda za prostorno uređenje, jer ako je samo služben da ćemo na dokumente jako dugo čekati, što se je kroz više godina potvrdilo. Dodatnu potvrdu smo dobili kroz izjavu jedne naše stranke, koja ga je nakon šest mjeseci požurivanja, posjetila kod kuće u subotu i ozbiljno mu zaprijetila. Dokument je dobila u ponedjeljak, tada je dobila i odgovor zašto je tako dugo čekala koji je glasio „da ste bili kod L _ _ _ _ _ _ _ _ ili kod nekog od domaćih to bi odavno bilo rješeno“. Cijeli slučaj stranka je stavila na papir u obliku izjave, a potpis je ovjerila kod javnog bilježnika i mi smo u posjedu originala izjave. Osim toga navedenog pročelnika se nikada ne može naći na radnome mjestu, a njegove kolege uvijek imaju isto obrazloženje „da je kod gradonačelnika na sastanku“. S obzirom da cijeli odnos nema nikakvog smisla otišli smo na razgovor kod gradonačelnika, koji se je iznenadio našim upitom i uz prethodnu provjeru rekao da je sa navedenim gospodinom u zadnjih godinu dana imao deset sastanaka.
Znači umjesto stalnih izmjena i dopuna zakona i pravila, bilo bi učinkovitija veća komunikacija sa svim projektantima, kako bi se učinkovitije riješili problemi.
U Zagrebu, dana 21. ožujka 2019. godine
__________________________
Za TEHNOMEHANIK d.o.o.
Direktor Bernard Jurković
Dostaviti :
